1. Našuj teta Domini umor je muž Visko. Gre corno zima, a Domina soma u kuću. Sal ca će ona toti u kuću soma, bilo bi nojboje puć u Splitu u zermone Šimice. A ta zermona imala je veliku kuću u Dioklecijanov paloc, drugi pud. E moća lipo u Šimice. Soma jelna, soma drugo i dogovorile se one dvi da ćedu zajedno pasat zimu u Splitu.
  1. Nojpri se je vajalo nagodit radi ploćonjo. Domina je rekla Šimici da ona trati deset dinarih na don. Jerbo da je njuj dosta malo blitve i kapju ulja, da ona ne trati veće. Ala, nikako su se nagodile.
  1. A Šimica je pod skale imala zahod i toti je bila pipa od vode. A jadna Domina ni nikad vidila taku pipu od vode. Jerbo u Komižu ona ni deperala vodu iz pipe nego iz gustirne u konobu. Ona bi corpla sićicon vodu iz gustirne kad njun je bilo potriba, a is pipun ni imala posla.
  1. I poslala Šimica Dominu da utoci malo vode iz te pipe. Išla Domina pod skale i gledo ona kako će duć do vode. Ma poteže ona tu pipu, ma pritisko, ma okriće. Nikako da voda protece. A sad ca će, kako će, obružit će se da ne zno utocit vode. I niku doba, ona je tu nikako okrenila i pocela voda svun brivun teć. A Domina se pristrašila, meće ona parst u kanelu da fremo tu vodu, ma voda prasko, svu je oblilo. Sad ona umisto da zatvori, ona još veće otvoro, a voda iz pipe kako rika. Sad ca će, ona tu fermoje parston, rukima, životen, otu vodu. Ma veliko je furca vode, ne more ona tu pridobivat.- Ala, mojko moja, ca si tu ucinila!
    – Ćapa je, ćapa je! – Zove ona Šimicu.
    – Ćapa je ti! Tebi je utekla! – I ta ih je voda izbarbutila kako mrove dim na goruću biju. Pristrašila se Šimica i utekla, a Domina molala vodu i skocila na ponistru.
  1. Vidi doli svit šeto po rivi, niki vojnici, a ona od gori na svi glos:- Vojsko! Vojnici! Upomuć! Upomuć! Utopila se je Šimica, Dioklecijanova broj dvanajest, drugi kat! – A ovi se ol doli voltoju, gledaju u cudu. Ne razumidu ništa.
    – Torcite gori, torcite gori, utopila se je Šimica! – Trefil je pasat jedon Komižanin, dušal je gori i zatvoril je vodu. Poplimala kuća, sve se ismocilo.
  1. I tako je Domina ćapala stroh od špine. Nikad već ni isla na špinu utocit vode.- Ovo ti je i parvi i zolnji put! Vej ti ga nikal neću duć u Splitu. – I portila je Domina put Komiže. A kad njun je sin dušal iz Jamerik, napravil zahod, špinu, spojil vodu. Ali Domina je daje stola od te špine i od tega zahoda. I ta voda se je somo otvorala kad bi njuj dušli sin i nevista iz Jamerik, jerbo su se oni morali tuširat svaki don. Ali kad bi oni išli put Jamerik, zvola bi suside da njuj zatvore vodu da je nju stroh špine da njuj se opet ne dogodi katastrofa kako u Splitu kad je vojsku upomuć zvola.
    – Sinko muj kako utopjenik son bila. Bložena bilbucol i ovi muj sićic!

 

Kazivač Božo Barać (Komiža, 1964.)

bucol – krunište bunara, gustirne

sićic – posuda za crpljenje vode iz bunara, gustirne

zeromna – rodica (1)

tratit – trošiti (2)

pipa – slavina (3)

deperat – koristiti (3)

corst, corpla – crpsti (3)

obružit se – osramotit se (4)

briva – brzina (4)

kanela – cijev (4)

fremat / fermat – zaustaviti (4)

život – tijelo (4)

furca – snaga (4)

ćapat – uhvatiti (4)

izbarbutit – sluditi (4)

bija–komad drva, cjepanica (4)

molat – pustiti

voltovat se – okretati se (5)

torkat – trčati (5)

duć – doći

Dramatične civilizacijske promjene koje su se dogodile u dvadesetom stoljeću, a koje su se nevjerojatno ubrzale u njegovoj drugoj polovini, proizvele su međugeneracijski prekid komunikacije koji je starima, po prvi put u ljudskoj povijesti, oduzeo privilegiranu poziciju autoriteta utemeljenog na iskustvu kojemu su mladi dugovali poštovanje. Stari postaju komični jer se brzini tehnoloških promjena oni ne mogu prilagoditi te postaju komični u percepciji mladih koji se oslobađaju tradicije kao utega pred izazovom stalnih i sve bržih promjena. To oslobađanje od zadanih i, dugotrajnim iskustvom potvrđenih mentalnih obrazaca, rezultira komikom. Mnoge facende, kao i ova o Domini, koja je uplašena slavine iz koje teče voda, svjedoče o dramatičnoj promjeni percepcije ljudske stvarnosti i iskustvenih matrica bitnih za opstanak.